CRNA NEDELJA NA SRPSKIM PUTEVIMA - POGINULO 11 LJUDI: Među žrtvama i tinejdžeri, ovo je alarm!
Dodajte Kurir u vaš Google izborSrbiju je u svega osam dana potresao niz teških saobraćajnih nesreća u kojima je život izgubilo čak 11 osoba. Posebno potresaju poslednje tragedije u kojima su ugašena četiri mlada života, u Surčinu, Banji Koviljači i na Goliji, gde je stradao još jedan tinejdžer.
Stručnjaci upozoravaju da se iza poražavajuće statistike pre svega krije neodgovorno ponašanje učesnika u saobraćaju. Samo u prethodnih nekoliko dana dogodio se niz teških nesreća koje su zavile porodice u crno.
- Petog jula u Banji Koviljači poginuli su osamnaestogodišnji Marko J. i njegov vršnjak Bogdan M. u teškoj saobraćajnoj nesreći. Dan ranije, 4. jula, u Sonti kod Apatina život je izgubio sedamdesetdvogodišnji Antun B. nakon nesreće koja se dogodila u blizini pijace u Jugoslovenskoj ulici. Trećeg jula na auto-putu Novi Sad-Subotica poginuo je pešak, državljanin Poljske, kada je na njega naleteo automobil čiji je vozač najpre pobegao sa mesta nesreće, ali je ubrzo uhapšen. Danas je u teškoj nesreći na Goliji život izgubio još jedan tijendžer - podsećamo.
Pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković ocenio je ranije da Srbija mora hitno da promeni odnos prema bezbednosti na putevima i najavio tada da bi do kraja 2026. godine trebalo da bude donet novi Zakon o bezbednosti saobraćaja.
- Do kraja 2026. planiramo donošenje novog Zakona o bezbednosti saobraćaja, koji bi označio prekretnicu u borbi protiv crne statistike - rekao je Koković.
On je podsetio da Agencija ima cilj da do 2030. godine nijedno dete ne izgubi život u saobraćaju.
Govoreći o kaznenoj politici, istakao je da bi Srbija trebalo da razmotri i strože sankcije za najteže prekršaje, navodeći kao primer Grčku, gde vozači koji pod dejstvom alkohola izazovu saobraćajnu nesreću sa smrtnim ishodom mogu biti osuđeni i na višedecenijske zatvorske kazne.
Presudan ljudski faktor
Da je ljudski faktor presudan potvrđuje i dr Miloš Pljakić sa Katedre za bezbednost saobraćaja, koji je jednom prilikom rekao da je više od 90 odsto saobraćajnih nezgoda sa smrtnim ishodom direktno povezano sa greškama vozača.
- Najčešći uzroci su neprilagođena brzina, vožnja pod dejstvom alkohola, nepažnja, umor i nepoštovanje saobraćajnih propisa. Što je brzina veća, posledice su teže, a šanse za preživljavanje drastično opadaju - upozorava Pljakić.
On ističe da se veliki broj najtežih nesreća događa upravo na putevima van naseljenih mesta, gde vozači često stiču lažni osećaj sigurnosti i zbog toga voze znatno brže nego što je dozvoljeno.
- Rešenje nije jednostavno, ali je jasno da su potrebni stroža kontrola, dosledno kažnjavanje, edukacija i promena svesti svih učesnika u saobraćaju. Zemlje koje su sistemski radile na prevenciji uspele su da broj poginulih smanje i do 50 odsto. Bez lične odgovornosti vozača nijedna strategija neće dati željene rezultate - zaključio je Pljakić.